Zbirke Fonda fotodokumenata su relativno bogate, veoma raznovrsne, kako po vremenu nastanka tako i po tematici. Ta raznolikost zbirki potiče delom od činjenice da je kao bibliotečka građa ovaj materijal prepoznat relativno kasno, kao i zbog činjenice da se zbirka uvećavala putem selektivne nabavke, pre svega kupovinom od ponuđača i poklonom. O nabavci putem obaveznog primerka može se govoriti samo kad je reč o zbirci razglednica. Fotografije, razglednice i albumi se obrađuju prema pravilima inventarisanja i katalogizacije, kao i svaka druga vrsta bibliotečke građe, a po standardu ISBD(NBM) u COMARC formatu. Kataloški opisi Fonda fotografija pretraživi su u elektronskom katalogu Narodne biblioteke Srbije, a time i u uzajamnoj bazi COBIB.SR. Paralelno sa kataloškom obradom, jedinice iz ovoga fonda se digitalizuju.
Fond fotodokumenata razvrstan je u tri zbirke:
Zbirka fotografija
Broji oko 13.000 primeraka, sabranih zbog svoje umetničke, ali i dokumentarne vrednosti. U ovu zbirku uvrštene su fotografije i svi oni oblici koji prethode fotografiji kakvu danas znamo (talbotipija, dagerotipija, ferotipija i sl., pozitiv, negativ, presnimak, kontakt-kopija, polaroid snimak…) – svaka slika nastala fotografskim postupkom. Najvredniji deo ove zbirke je kolekcija srpske fotografije 19. veka, koja obuhvata većinu fotografa toga perioda – Anastasa Jovanovića, Nikolu Štokmana, Florijana Gantenbajna, Anastasa Stojanovića, Pantu Hristića, Lazara Lectera, Leopolda Keniga, Milana Jovanovića i druge koji su ateljee imali u Beogradu i širom Srbije. Iz ovog perioda širenja fotografije zastupljeni su i snimci iz ateljea sa područja Austrougarske i drugih evropskih država – J. Levi i Adel Perlmuter iz Beča, Frederik Buason, Andre Taponije iz Pariza, Levicki i Trunov iz Moskve, dubrovački fotografi Silvino Maskarić, Antun Jelaska i Tomaso Burato. Najveći broj fotografija 19. veka, snimljen u ateljeima predstavljaju portreti. Od ekskluzivnih početaka, sredinom 19. veka, upotreba fotografije se tokom 20. veka proširila do najrazličitijih oblasti – postoji kao amaterska, profesionalna, umetnička, dokumentarna, novinska ili naučna. Upravo ovakav spektar i po sadržaju i po formi najrazličijih primeraka fotografija čini i najbrojniji deo ove zbirke.
Zbirka albuma
Po obimu je najmanja, ali izuzetno značajna zbirka, koja broji preko 200 albuma. U drugoj polovini 19. veka pojavljuju se albumi za čuvanje fotografija, u početku kao ekskluzivni predmeti primenjene umetnosti, ukoričeni u drvene korice, presvučene kožom, plišem, sa sedefnim intarzijama, metalnim kopčama, pa čak i kao muzičke kutije, u kojima su porodične fotografije pohranjivane zajedno sa kolekcionarskim primercima portreta istaknutih ličnosti ili reprodukcijama dela likovne umetnosti. Takvi su albumi porodice Rakić, porodice Janković, album Janka Šafarika i dr. Na prelazu iz 19. u 20. vek, albumi postaju jednostavniji, kada i izrada fotografija postaje jeftinija. Fotografi su i sami koričili svoje fotografije i prodavali ih kolekcionarima. Takav je album „Smederevo“ dvorskog fotografa Milana Jovanovića ili albumi braće Abdulah, najpoznatijih fotografa Otomanskog carstva s kraja 19. veka, sa snimcima Istanbula, carske vojske i mornarice, poklonjenih kralju Aleksandru Obrenoviću. Pored ostalog u zbirci albuma nalaze se i albumi amaterskih snimaka ili tematski sakupljanih fotografija iz prve polovine 20. veka, albumi profesionalnih ratnih fotografa iz Prvog svetskog rata (Rista Marjanović i drugi).
Zbirka razglednica
Najbrojnija je zbirka Fonda fotodokumenata koja sadrži nekoliko desetina hiljada primeraka od kraja 19. do početka 21. veka. Prve fotografske razglednice štampaju se u Srbiji u poslednjoj deceniji 19. veka. Tematski su vrlo raznolike – to su panorame gradova, portreti istaknutih ličnosti, reprodukcije umetničkih dela. Velika je kolekcija starih razglednica Beograda, ali i drugih gradova koje predstavljaju vredan izvor za proučavanja arhitekture, urbanizma, istorije, etnologije… Početkom 20. veka, u „zlatno doba razglednica“, prepoznat je i njihov propagandni potencijal, s obzirom na njihovu sve masovniju proizvodnju. Najobimniji deo zbirke je onaj nastao u drugoj polovini 20. veka, sa sve jeftinijom štampom i sve masovnijim turizmom. Nagli pad produkcije razglednica javlja se na prelazu iz 20. u 21. vek, sa pojavom novih medija. Od tada se one sve ređe štampaju i još manje šalju.
Kontakt:
Maša Miloradović, diplomirani bibliotekar savetnik
Tel: 2457-642
2451 242, lokal 72
masa.miloradovic@nb.rs
Narodna biblioteka Srbije| Skerlićeva 1, 11000 Beograd | (+381 11) 2451-242 | nbs@nb.rs
Sajt izradio: Holistic Digital Solutions
National library of Serbia| Skerliceva 1, 11000 Belgrade | (+381 11) 2451-242 | nbs@nb.rs
Site created by: Holistic Digital Solutions
Cookie | Duration | Description |
---|---|---|
cookielawinfo-checkbox-analytics | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics". |
cookielawinfo-checkbox-functional | 11 months | The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional". |
cookielawinfo-checkbox-necessary | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary". |
cookielawinfo-checkbox-others | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other. |
cookielawinfo-checkbox-performance | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance". |
viewed_cookie_policy | 11 months | The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data. |
ponedeljak – petak od 8.00 – 20.00
(poručivanje publikacija 8.00 – 19.00)
subota od 8.00 – 15.00
(poručivanje publikacija 8.00 – 14.00)