Kulturna dobra

Na osnovu Zakona o kulturnim dobrima (Službeni glasnik RS br. 71/94) Narodna biblioteka Srbije je u obavezi da prikuplja predloge za kategorizovanje stare i retke bibliotečke građe kao kulturnog dobra od izuzetnog i velikog značaja.

 

Staru i retku bibliotečku građu čine:

  1. stare srpske knjige: rukopisne knjige na srpskoslovenskom i srpskom jeziku srpskoslovenskog jezičkog perioda zaključno sa 18. vekom, kao i rukopisne knjige nastale do 1867. godine na srpskoslovenskom, ruskoslovenskom (u srpskoj upotrebi), slavenosrpskom i srpskom narodnom jeziku; štampane knjige, periodične i druge publikacije objavljene na srpskoslovenskom, ruskoslovenskom (u srpskoj upotrebi), slavenosrpskom i srpskom jeziku, zaključno sa 1867. godinom; rukopisne i štampane knjige na stranim jezicima čiji je autor pripadnik srpskog naroda, zaključno sa 1867. godinom; izdanja dubrovačke književnosti zaključno sa 1867. godinom;
  2. stare strane knjige: rukopisne i štampane knjige objavljene do godine koja se uzima kao kriterijum po propisima države iz koje potiču;
  3. retke knjige: publikacije koje imaju neko od sledećih obeležja: rukopisne knjige nastale posle 1867. godine; primerci publikacije koji zbog posebne opreme ili sadržine izlaze iz profila ukupnog tiraža; bibliofilska izdanja značajnih autora i bibliofilska izdanja koja imaju posebnu naučnu, istorijsku, kulturnu ili umetničku vrednost; retka izdanja iz ratnih perioda 1912–1913, 1914–1918, 1941–1945. godine; izdanja s tiražom manjim od 100 primeraka koja imaju posebnu naučnu, istorijsku, kulturnu ili umetničku vrednost; cenzurisana, proskribovana izdanja koja su sačuvana u malom broju primeraka, a sama po sebi imaju veliki kulturni značaj; emigrantska izdanja objavljena van teritorije Republike Srbije, sačuvana u malom broju primeraka;
  4. posebne zbirke: zbirke književnih i drugih rukopisa i arhivalija, mapa i karata, fotografija, gravira, muzikalija, plakata, elektronskih publikacija (uključujući i internet baštinu), bibliotečki katalozi i posebne biblioteke značajnih ličnosti, odnosno biblioteke celine od istorijskog, umetničkog, naučnog ili tehničkog značaja, koje su u skladu sa ovim zakonom utvrđene kao kulturno dobro; muzejski primerak svake štampane ili elektronske publikacije koji Narodna biblioteka Srbije i Biblioteka Matice srpske dobijaju putem obaveznog primerka i trajno čuvaju po zakonu kojim se uređuje obavezni primerak.

 

Zaštita stare i retke bibliotečke građe je delatnost od opšteg interesa. Poslove od opšteg interesa u zaštiti stare i retke bibliotečke građe obavljaju Narodna biblioteka Srbije, Biblioteka Matice srpske i 26 biblioteka koje su određene rešenjem Ministra.

Narodna biblioteka Srbije ostvaruje uvid u stanje stare i retke bibliotečke građe i preduzima mere u vezi sa njenom zaštitom i korišćenjem – vodi Centralni registar kategorisane stare i retke bibliotečke građe u Republici Srbiji; vrši nadzor nad stručnim radom biblioteka koje obavljaju delatnost zaštite stare i retke bibliotečke građe; koordinira rad centralne laboratorije i konzervatorske radionice; stara se o jedinstvenoj primeni u Republici Srbiji međunarodnih konvencija i drugih međunarodnih akata koji se odnose na staru i retku bibliotečku građu; obavlja poslove stručnog osposobljavanja i usavršavanja zaposlenih u delatnosti zaštite stare i retke bibliotečke građe.

Zakon o staroj i retkoj bibliotečkoj građi (član 8.) razvrstava kulturna dobra, u zavisnosti od njihovog značaja, u sledeće kategorije: kulturna dobra od izuzetnog značaja, kulturna dobra od velikog značaja i kulturna dobra.

Staru i retku bibliotečku građu za kulturno dobro od izuzetnog značaja proglašava Narodna skupština. Staru i retku bibliotečku građu za kulturno dobro od velikog značaja proglašava, odlukom koju donosi u vršenju poverenih poslova, Narodna biblioteka Srbije.

Kulturna dobra od izuzetnog značaja

Za kulturno dobro od izuzetnog značaja proglašava se stara i retka bibliotečka građa, i to:

  1. svi primerci rukopisne knjige i druge rukopisne građe, njihovi delovi i fragmenti, pisani na staroslovenskom jeziku ili na nekoj od njegovih jezičkih redakcija, kao i na srpskom narodnom jeziku do kraja 1800. godine;
  2. svi primerci publikacija, njihovi delovi i fragmenti štampani na srpskoslovenskom, ruskoslovenskom (u srpskoj upotrebi), slavenosrpskom i srpskom narodnom jeziku do kraja 1800. godine i knjige na stranim jezicima štampane do kraja 1700. godine;
  3. svi primerci knjiga, periodičnih publikacija i ostale stare i retke bibliotečke građe ako imaju jednu od sledećih karakteristika: svedoče o izuzetno značajnim kulturnim ili istorijskim događajima i ličnostima; imaju izuzetnu umetničku ili estetsku vrednost; predstavljaju jedinstvene ili izuzetno retke ili posebno reprezentativne primerke svog vremena; predstavljaju prvi primerak svoje vrste; jedinstveni su po svojoj očuvanosti ili celovitosti.

 

Predlozi za proglašavanje kulturnih dobara od izuzetnog značaja nastali su kao rezultat dugoročnih istraživanja i proučavanja pisanih i štampanih starih i retkih knjiga, kako stručnjaka Narodne biblioteke Srbije tako i drugih odgovarajućih naučnih i kulturnih ustanova.

Do sada je kategorisano pet lista knjiga od izuzetnog značaja. Poslednja je proglašena 7. aprila 2021. godine.

Kulturna dobra od velikog značaja

Za kulturno dobro od velikog značaja proglašava se stara i retka bibliotečka građa, i to:

  1. svi primerci rukopisne knjige i druge rukopisne građe, njihovi delovi i fragmenti, pisani na srpskoslovenskom, ruskoslovenskom (u srpskoj upotrebi), slavenosrpskom i na srpskom narodnom jeziku od 1801. do kraja 1867. godine;
  2. svi primerci srpskih štampanih publikacija, njihovi delovi i fragmenti, objavljeni od 1801. do 1867. godine;
  3. svi primerci rukopisne knjige i druge rukopisne građe, njihovi delovi i fragmenti, pisani na stranim jezicima do kraja 1867. godine, koji imaju poseban značaj za srpsku ili svetsku kulturu, umetnost ili istoriju;
  4. svi primerci štampane knjige na stranim jezicima koji su nastali do godine koja se uzima kao kriterijum za izuzetna kulturna dobra po propisima zemalja iz kojih potiču;
  5. druga retka bibliotečka građa koja svedoči o značajnim kulturnim i istorijskim događajima i ličnostima i ima veliki značaj ili predstavlja posebno karakterističan primer za određeno područje ili razdoblje, odnosno ima veliki značaj za naučni i tehnički razvoj;
  6. muzejski primerak, odnosno obavezni primerak koji se trajno čuva u izvornom obliku u Narodnoj biblioteci Srbije i u Biblioteci Matice srpske.

 

Za sada, samo su određeni legati i biblioteke celine proglašeni za kulturno dobro od velikog značaja. Među njima su: Legat Veselina Čajkanovića, Legat Miloša Crnjanskog, Legat Milana Rakića, Legat Tihomira Đorđevića, Legat Ljubomira Micića, Biblioteka celina Nikole Tesle, Biblioteka celina Mihajla Pupina, Biblioteka celina Isidore Sekulić, Biblioteka celina Stevana Sremca, Biblioteka celina Branka Miljkovića, Biblioteka celina Josipa Broza Tita, Biblioteka celina Zorana Đinđića i dr.

Elektronski registar

Formiranje elektronskog registra stare i retke bibliotečke građe kao kulturnog dobra od izuzetnog značaja pokrenuto je kao projekat Narodne biblioteke Srbije i Ministarstva kulture Republike Srbije sa ciljem da se omoguće modernizacija i dalji razvoj sistema zaštite kulturnih dobara u Republici Srbiji. Uz Narodnu biblioteku Srbije, koja je nosilac projekta, predviđeno je aktivno učešće svih imalaca kulturna dobara kako bi podaci o njima bili u celini dostupni svim korisnicima.

Kako bi se olakšalo permanentno ažuriranje podataka o kulturnim dobrima i njihovo umrežavanje, na sajtu se objavljuju sva potrebna uputstva i dokumenta neophodna za pravilno i ujednačeno vođenje registra, uključujući i pravnu regulativu i dokumentaciju o proglašenim kulturnim dobrima u Službenom glasniku RS.

Podaci se mogu pretraživati prema autoru, naslovu, hronološki, prema mestu čuvanja i institucijama. Pored osnovnih podataka (redni broj, naslov, mesto i vreme nastanka, mesto čuvanja i oznaka pod kojom se čuva), dati su i detaljni podaci o svakom kulturnom dobru: podatak o tome da li je u pitanju deo ili potpun primerak; podatak o materijalu (papir, pergament); broj listova i veličina; pismo ili jezička redakcija; podatak o zastavicama, inicijalima, rukopisnim zapisima ili rukopisnim dodacima za štampane knjige; zatim, podatak o povezu, primenjenoj zaštiti i mikrofilmskoj signaturi (ukoliko je knjiga mikrofilmovana).

Kada se završi sa popisom stare i retke knjige, preći će se na druge vrste bibliotečke građe i njihovo unošenje u Registar.

 

Osoba za kontakt:
Ana Vukobrat, diplomirani bibliotekar
Tel: 011 2451 242, lokal 77
E-mail: ana.vukobrat@nb.rs

Radno vreme

ponedeljak – petak od 8.00 – 20.00
(poručivanje publikacija 8.00 – 19.00)

subota od 8.00 – 15.00
(poručivanje publikacija 8.00 – 14.00)

Skip to content